Riječko Gradsko vijeće odlučilo je održati svoju sjednicu na Sveučilišnom kampusu kako bi se potvrdila važnost suradnje Grada i Sveučilišta u Rijeci. Odlična prilika za otići i čuti koju riječ o projektu “Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” i njegovo značenje ne samo za Sveučilište i njegov daljnji razvoj, već i općenito domaću znanost i transfer znanja u industriju. Kroz prve dvije točke dnevnog reda moglo se čuti o tijeku dosadašnje suradnje i postignutim rezultatima, kao i planovima za budućnost.
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin govorio je o preobrazbi riječkog sveučilišta u tzv. sveučilište treće generacije i stvaranja centra znanja i zapošljavanja, koji djeluje na dobrobit cijele zajednice, a sve na tragu službene europske politike pametne specijalizacije, koja ide za okrupnjivanjem znanja, poduzetnika i lokalne samouprave. Temelj te specijalizacije je regionalna strategija razvoja a mogućnosti koje konkretno naša regija nudi su brodogradnja, biomedicina i zdravstvo, obrazovanje, promet i turizam. U drugim se područjima mogućnosti stvaraju dovođenjem istraživača, reformiranjem doktorskih studija i partnerstvima s drugim istraživačkim institucijama. Tu upravo leži najveća vrijednost projekta nabavke opreme vrijedne 180 milijuna kuna.
Naravno, važna je i što tjesnija suradnja Grada i Sveučilišta na nizu projekata, od Studentskog kulturnog centra i Creative Startupa, do Riječkih sveučilišnih igara i kandidature za Europsku prijestolnicu kulture. Tako se zajednički promišlja budućnost Rijeke, te njeno pozicioniranje u europskim, pa i globalnim okvirima. Jedan od idućih koraka je proširenje područja kampusa, kao i nalaženja prostora za novi startup, jer Rijeka će dobiti novi tehnološki park kakav i zaslužuje.
Bilo je lijepo vidjeti zanimanje vijećnika za cijeli projekt i njegove detalje, no pravi šećer našao se u jednoj većoj pauzi između točaka dnevnog reda, kada se otišlo u obilazak novih laboratorija i opreme koja je nabavljena kroz projekt. U pitanju je 99% posto naručene opreme, čeka se još superračunalo, nabavljeno kroz natjecateljski dijalog u trajanju od devet mjeseci. Prema riječima prorektorice Nevenke Ožanić, to je prvi postupak takve vrste u Hrvatskoj, a 18. listopada opremanje mora biti završeno, nakon čega slijedi pet godina nadzora Europske Unije, iz koje je došlo 85% potrebnih sredstava za projekt.
Malo je reći da sam ostao fasciniran viđenim! Ono što veseli je da već postoji interes ne samo od strane domaćih i inozemnih znanstvenih istraživača, već i privatnog sektora, što znači da se ideja transfera znanja prema industriji već ostvaruje.
Evo samo vrlo mali dio viđenog: gornja fotka predstavlja novu opremu Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci, mikroskop vrijedan 850 000 eura. U široj regiji nema ništa ovako jako, prvi sličan je tek u Parizu. Ovo dolje pak je 3D printer vrijedan 300 000 eura. Zanimljivo i da sam bio jedini novinar koji je s vijećnicima otišao u obilazak: kažu da su drugi već u ranijoj prilici, kada je na Kampusu bio i premijer. Bio sam tada i ja, bio sam sada, i iskreno, mogao bih svaki dan obilazit i slušat što i kako se sve može raditi s novom opremom…
Koma 