Vrijedna oprema na riječkom kampusu

Riječko Gradsko vijeće odlučilo je održati svoju sjednicu na Sveučilišnom kampusu kako bi se potvrdila važnost suradnje Grada i Sveučilišta u Rijeci. Odlična prilika za otići i čuti koju riječ o projektu “Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” i njegovo značenje ne samo za Sveučilište i njegov daljnji razvoj, već i općenito domaću znanost i transfer znanja u industriju. Kroz prve dvije točke dnevnog reda moglo se čuti o tijeku dosadašnje suradnje i postignutim rezultatima, kao i planovima za budućnost.

Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin govorio je o preobrazbi riječkog sveučilišta u tzv. sveučilište treće generacije i stvaranja centra znanja i zapošljavanja, koji djeluje na dobrobit cijele zajednice, a sve na tragu službene europske politike pametne specijalizacije, koja ide za okrupnjivanjem znanja, poduzetnika i lokalne samouprave. Temelj te specijalizacije je regionalna strategija razvoja a mogućnosti koje konkretno naša regija nudi su brodogradnja, biomedicina i zdravstvo, obrazovanje, promet i turizam. U drugim se područjima mogućnosti stvaraju dovođenjem istraživača, reformiranjem doktorskih studija i partnerstvima s drugim istraživačkim institucijama. Tu upravo leži najveća vrijednost projekta nabavke opreme vrijedne 180 milijuna kuna.

Naravno, važna je i što tjesnija suradnja Grada i Sveučilišta na nizu projekata, od Studentskog kulturnog centra i Creative Startupa, do Riječkih sveučilišnih igara i kandidature za Europsku prijestolnicu kulture. Tako se zajednički promišlja budućnost Rijeke, te njeno pozicioniranje u europskim, pa i globalnim okvirima. Jedan od idućih koraka je proširenje područja kampusa, kao i nalaženja prostora za novi startup, jer Rijeka će dobiti novi tehnološki park kakav i zaslužuje.

Bilo je lijepo vidjeti zanimanje vijećnika za cijeli projekt i njegove detalje, no pravi šećer našao se u jednoj većoj pauzi između točaka dnevnog reda, kada se otišlo u obilazak novih laboratorija i opreme koja je nabavljena kroz projekt. U pitanju je 99% posto naručene opreme, čeka se još superračunalo, nabavljeno kroz natjecateljski dijalog u trajanju od devet mjeseci. Prema riječima prorektorice Nevenke Ožanić, to je prvi postupak takve vrste u Hrvatskoj, a 18. listopada opremanje mora biti završeno, nakon čega slijedi pet godina nadzora Europske Unije, iz koje je došlo 85% potrebnih sredstava za projekt.

Malo je reći da sam ostao fasciniran viđenim! Ono što veseli je da već postoji interes ne samo od strane domaćih i inozemnih znanstvenih istraživača, već i privatnog sektora, što znači da se ideja transfera znanja prema industriji već ostvaruje.

Evo samo vrlo mali dio viđenog: gornja fotka predstavlja novu opremu Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci, mikroskop vrijedan 850 000 eura. U široj regiji nema ništa ovako jako, prvi sličan je tek u Parizu. Ovo dolje pak je 3D printer vrijedan 300 000 eura. Zanimljivo i da sam bio jedini novinar koji je s vijećnicima otišao u obilazak: kažu da su drugi već u ranijoj prilici, kada je na Kampusu bio i premijer. Bio sam tada i ja, bio sam sada, i iskreno, mogao bih svaki dan obilazit i slušat što i kako se sve može raditi s novom opremom…

3D printer vrijedan 300 000 eura
3D printer vrijedan 300 000 eura
Advertisements

Predstavljen najvredniji projekt riječkog Sveučilišta

Danas je u prostorijama zgrade sveučilišnih Odjela na Kampusu službeno predstavljen projekt “Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” vrijedan preko 180 milijuna kuna, čemu je prisustvovalo i visoko državno izaslanstvo.

Projekt “Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” obuhvaća opremanje četiriju centara s pripadajućim laboratorijama – Centra za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centra za napredno računanje i modeliranje te laboratorije Građevinskog fakulteta. Nositelj projekta je Sveučilište u Rijeci, koje ovim projektom želi unaprijediti i povećati istraživačku infrastrukturu i kapacitete centara i laboratorija koji djeluju na Kampusu.

U sklopu projekta nabavljena je vrhunska oprema, dobar dio koje dolazi u Hrvatsku po prvi put, tako da će Rijeka samim tim opremljenošću iskočiti iznad drugih sveučilišnih centara u Hrvatskoj, pa i šire. Od ukupne vrijednosti projekta od 180 milijuna kuna 85% dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Trenutno je riječko sveučilište po znanstvenoj produkciji na 450. mjestu u EU, za dvije godine očekuje se napredak za sto mjesta, no tek ulaskom u prvih 200 ulazi u svojevrsnu znanstvenu “Ligu prvaka”.

Tome će svakako pridonijeti i ovaj projekt, kojim Rijeka ulazi u red najopremljenijih centara znanja u regiji i ne samo oprema laboratorije na Kampusu, već i omogućava kvalitetne uvjete rada istraživača, voditelja projekata s bogatim međunarodnim iskustvom (dio kojih su i domaći znanstvenici-povratnici). Ispunjava se i znanstveni interes, olakšava prijava međunarodnih projekata te omogućuje primjena istraživanja u industriji.

Voditelji centara i laboratorija, prorektor za informatizaciju prof.dr.sc Zlatan Car, pročelnik Odjela za biotehnologiju prof.dr.sc. Krešimir Pavelić, prof.dr.sc Mladen Petravić, prodekan Građevinskog fakulteta prof.dr.sc. Gordan Jelenić, uz voditeljicu projekta, prorektoricu za investicije i razvoj prof dr sc. Nevenka Ožanić i rektora prof.dr.sc. Peru Lučina, predstavili su do sad ostvarene rezultate projekta, istakli pojedine dijelove vrijedne opreme te daljnje aktivnosti u njenom korištenju.

Sve to omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju inovacijama i istraživanju, ponuditi kokretne rezultate partnerima i industriji, odnosno malim i srednjim poduzećima na tržištu, te tako potaknuti transfer tehnologije s privatnim sektorom i nova zapošljavanja. Rektor Lučin istaknuo je predan rad ljudi koji su radili na projektu, za čiju je realizaciju bilo potrebno oko 10 tisuća dokumenata, te kao iduću fazu naveo stvaranje centra znanja kao preduvjeta za pametnu specijalizaciju, uvjeta koji Rijeka mora ispuniti kako bi ispunila sve svoje potencijale. Projekt predstavlja i veliku odgovornost ispred hrvatske znanosti, jer je potrebno opravdati i na svaki mogući način iskoristiti ulaganje, te se povezati s drugim hrvatskim znanstvenim institucijama.

Predstavljanju projekta prisustvovali su i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel te brojni drugi uzvanici, koji su po završetku predstavljanja projekta obišli centre i laboratorije.

U pravom motivacijskom govoru na samom kraju, predsjednik Vlade Zoran Milanović pohvalio je sveučilište na cijelom pothvatu, naglasivši kako je sve postignuto vlastitim naporima te kako samo težnja izvrsnosti i kretanje u smjeru kvalitete predstavlja rješenje na aktualne gospodarske probleme. Upravo ovakvim projektima možemo postati bogatije društvo i konkurentno gospodarstvo, a izgovora za izbjegavanje toj težnji više nema, sve je na nama i nema više smisla izvlačiti se na bilo koga ili što drugo.

Predsjednik Vlade naglasio je i kako je Hrvatska ušla u europsku Uniju zbog interesa i mogućnosti koje u njoj može ostvariti, apostrofirajući važnost dubljeg zakoračivanja u fondove EU, iz kojih treba financirati javna dobra. Povlačenje sredstava za takve projekte isključivo iz domaćeg proračuna dokaz je nesposobnosti, naveo je Milanović, osvrnuvši se pritom i na “listu želja” koje je i ovom prilikom naveo rektor Lučin. Osjećam kao svoju moralnu obvezu da se u Rijeci izgradi sveučilišna bolnica, prijeko potrebna ovom kraju, zaključio je predsjednik Vlade, poželjevši da se uspjeh realizacije ovog projekta može preslikati na cijelu Hrvatsku.