Za budućnost se treba pripremiti

Uber je danas poslao svoje samovozeće taksije na ceste San Franciska. Isto su napravili prije 3 mjeseca u Pittsburghu, sada su krenuli s tim i ‘kod kuće’. U vozilu se i dalje nalaze ljudi, koji po potrebi preuzimaju kontrolu nad vozilom, ali AI se razvija sve više i neće trebati dugo da vozila prometuju bez pomoći. Vremenom ćemo vidjeti takva vozila i na našim cestama.

Budućnost ne možemo zaustaviti, možemo se samo pripremiti za nju. Kod svih takvih inovacija postoji niz tehničkih, pravnih i inih pitanja, često vrlo kompliciranih, zato odgovore na njih treba početi tražiti na vrijeme. Odgovorni ljudi ne traže izlike, jer su toga svjesni. Oni malo manje odgovorni će radije iskopati neki konflikt iz prošlosti i radije se baviti time…

Nakon što je prošli tjedan predstavio trgovinu bez redova i blagajni, Amazon je danas predstavio i prvu dostavu dronom. U pitanju je još uvijek testiranje i proći će još dosta vremena dok to ne dođe u širu, komercijalnu upotrebu, ali također predstavlja nešto što nam dolazi. Naš domaći Tisak se također počeo ‘igrati’ s dronovima, no iskreno, nisam pratio detaljnije i ne znam u kojoj je to fazi. Sigurno je samo da nećemo morati čekati dolazak Amazon u ove krajeve da bi dočekali drona na svom pragu.

No, budućnost nije samo u inovacijama, već i u određenim trendovima, od kojih nam se neki neće svidjeti, ali to opet nije izlika da se za njih ne pripremimo. Jedan trend o kojem iznova slušamo jest napuštanje Hrvatske od strane zdravstvenih radnika. Nije to ništa novo, osim što svako malo s neke konferencije za medije slušamo broj ljudi koji su otišli ili se za to pripremaju: odlaze liječnici, medicinske sestre i tehničari, o odlasku se raspituju već i studenti. Naši su kadrovi u inozemstvu traženi i bolje plaćeni, pa nema mjesta čuđenju što odlaze. Najčešće su to Austrija, Njemačka, Irska i Velika Britanija, a atraktivnim ponudama mame ih i Švedska, Norveška, Danska…

To se sve pokazuje na putujućim medicinskim sajmovima koje u našim najvećim gradovima organizira tvrtka Karijere u bijelom (Careers in White International) i već godinama regrutira liječnike za tržišta Zapadne Europe. Osim u Hrvatskoj, rade takve sajmove i u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj. Dakle, mi nismo nikakav poseban slučaj, dio smo šire migracije zdravstvenih djelatnika. Pogledajte kako se ta migracija kreće još od 2000. – udio inozemnih liječnika popriličan je u brojnim zemljama EU i šire, te sve ukazuje da će ti brojevi i rasti.

doktori-migranti-oecd

Što se može napraviti, dobro je pitanje. Sigurno je samo jedno: mala povećanja primanja ili represivne mjere poput radne obveze i visokih financijskih odšteta sigurno nisu i neće biti učinkovito sredstvo zadržavanja ljudi. Ako nekog trebaš, onda mu se ne groziš i ne prijetiš mu, već mu urediš prostor za rad i pustiš ga da radi. Ljude u naponu snage, željne ostvarivanja određenih životnih i karijernih ciljeva, nema smisla, niti se smije zadržavati na silu. Valja misliti na one koji ostaju i one koji tek dolaze, a za to treba i petlje i znanja i vizije.

Advertisements

Od kokošjeg pera preko umjetne inteligencije do Rimac Automobila

– Trebate inspiraciju? Bacite oko na ove klince i izazove kojih su se ulovili – Google Science Fair. Prošle smo godine tu mogli vidjeti dvije djevojke iz BiH, Anelu Arifi i Ildu Ismaili, koje su pomoću kokošjih pera i masti dobile novu vrsti biogoriva. O svemu su držale i govor na TEDWomen.

– Drugo mišljenje uskoro nećemo tražiti od drugog liječnika, nego od umjetne inteligencije. A na kraju će ona preuzeti taj posao potpuno. Bacite oko na zadnji ulomak ovog teksta o IBM-ovom Watsonu i testiranju na 1000 dijagnoza postavljenih od strane onkologa. U 30% slučajeva Watson je predložio tretmane koje liječnici nisu, a bazirani su na istraživanjima koje doktori uz najbolju volju ne mogu proučiti – godišnje ih se objavi 160 000. No, umjetna inteligencija to može obraditi.

Najutjecajnije fotografije magazina TIME tj fotke koje (ni)su promijenila svijet.

– Werner Herzog te uči snimanju, Serena Williams tenis, Dustin Hoffman i Kevin Spacey glumu, Annie Leibovitz fotografiju, Hans Zimmer produkciju glazbe za film, a deadmau5 elektronske glazbe… Sve na jednom mjestu – MasterClass. Kako bi se ono reklo, #whatatimetobealive

– Za slučaj da vam je promaklo, na ovogodišnjoj New Europe 100 listi, koja navodi najsjajnije, najbolje pojedince i organizacije koje mjenjaju društva, politike i poslovno okruženje središnje i istočne Europe kroz inovaciju, poduzetništvo i svjež pristup rješavanju problema, našao se i jedan čovjek iz Hrvatske: Mate Rimac. Svaka čast, zasluženo.

Akon osvjetljuje Afriku

Ovo je priča koja iz nekog razloga nije dobila neku veliku pozornost medija, barem ne koliko bi trebala, no Akon kaže kako je to zapravo dobro, jer se onda može koncentrirati na to da stvarno napravi nešto i u tome je potpuno u pravu. Često iz projekata koji su medijski jako nahajpani ispadne malo toga ili ništa.

Akon, za neupućene, je popularni glazbenik. Zapravo, malo je reći da je samo popularan. Iako nisam neki fan glazbe, mora mu se priznati stvarno iznimne uspjehe na tom polju, a ovaj projekt pokazuje da je puno više od samo glazbenika. I sam odrastao u Senegalu bez struje i tekuće vode, jako dobro zna što je pravo siromaštvo i nemogućnost odrastanja u normalnim uvjetima – a poimanje toga itekako se razlikuje u Europi i SAD-u u odnosu na Afriku (na to se isto osvrće u gornjem videu). Svojim projektom Akon Lighting Africa doslovce je osvjetlio ulice i kuće milijuna ljudi na teritoriju 15 država, a planira to proširiti na čitavi kontinent, koji po njegovim riječima, pruža brojne mogućnosti i vrlo je otvoren za poduzetnike.

Kad malo razmislite: koliko uopće znamo o Africi? Uzmimo samo podatak, koliko su razvijene mobilne platforme u Africi, u kojoj, baš zato jer su mobiteli neizostavni u životu ljudi, postoje brojni programi i aplikacije kojima mi u Europi ili SAD-u nemamo pristupa. Zadnje vrijeme dosta se govori o ‘informacijskom mjehuru’ i praćenju samo tema bliskih našim stavovima, zbog čega se stiče kriva predodžba svijeta i događanja u njemu. Nismo li u svojevrsnom ‘mjehuru’ i po pitanju informacija s drugih kontinenata: znamo što se događa po Europi i Americi, ostalo nam je dobrim dijelom nepoznanica ili u najboljem slučaju fusnota, a pitanje je koliko je to dobro…

No, ostavimo to za neku drugu temu, pogledajte još i ovaj video fascinantnog Akonovog projekta, o kojem više informacija imate i na službenom webu.

Scarface

Na današnji dan 9.12. izašao je 1983. jedan od najboljih filmova s Alom Pacinom (bar meni, ali složit će se vjerujem većina), kultni Scarface redatelja Briana De Palme i scenariste Olivera Stonea. Ok, recimo i da je katapultirao do tad nepoznatu Michelle Pfeiffer (u igri su bile navodno i Sharon Stone, Sigourney Weaver, Kelly McGillis, Geena Davis…). Muzika – Giorgio Moroder!

Film ogromnog utjecaja na tada bujajuću rap kulturu, o referencama u glazbi bi se dao napisat esej (možda budem jedan dan), a ima toga i u stripu, video igrama… Hardcore techno se isto dobro napojio, puno citata je završilo u trakama.

U prosjeku se svakih minutu i pol čuje riječ “fuck”. Ali ima i jačih po tom pitanju

#MannequinChallenge

Malo više od tri godine nakon Harlem Shakea stigao je još jedan viral vezan za konkretnu pjesmu – Mannequin Challenge. Dobra je “Black Beatles” bila i prije, ali sada dečki razbijaju – no.1 hit, 54 milijuna streamova u jednom tjednu samo u USA. Umalo dostigli Adele i ‘Hello’ (61M).
Kako su ljudi navalili radit covere i remixeve, mogla bi i trendati duže od Baauera… Pritom mi je posebno upala u uho Nicki Minaj, čak ne toliko zbog samog remiksa – koji je dobar – nego me podsjetilo na razdoblje rnb-a i rapa kad su se redovito snimali takvi remiksevi/odgovori: tip snimi stvar, ubrzo mu odgovara neka od kolegica, a radijski urednici poput mene onda to koriste puštajući jednu za drugom, naizmjence, kao mashup, kako god… Fun times!

Inače, prva redakcija koja se ulovila Mannequin challengea je ona NovaTV

The Grand Tour: efektan PR stunt

 

Ako namjeravate pokrenuti servis kojim izazivate Netflix, to mora biti nešto stvarno veliko. Svjestan je toga Amazon, koji svojim servisom Amazon Prime Video namjerava doći na područje 200 zemalja. Da bi to širenje bilo efektnije, mora biti popraćeno odgovarajućim showom. Tu u priču ulaze Jeremy Clarkson & co., zvijezde emisije “The Grand Tour”, nasljednika megapopularnog Top Geara, koji njihovim odlaskom po mišljenju mnogih jednostavno nije više što je bio. Na to računaju i u Amazonu, zato je show ekskluzivno na njihovom novom servisu, a početak emitiranja prati i efektna kampanja na ulicama Londona, Berlina i Los Angelesa.

gt2

Netflix se raširio u novih 130 zemalja diljem svijeta početkom godine i sada je dostupan gotovo svugdje, izuzev nekih restriktivnih područja poput Kine i Sjeverne Koreje. Pristup im se dosta razlikuje: Netflix kupuje serije i filmove koji su jaki mamac svugdje, s temama koje prolaze globalno. Amazon, kompanija s dubokim novčanikom i holivudskim vezama, gradi svoj servis u odabranim područjima, investira u originalne serije pojedinih regija i za to angažira lokalne ekipe. Po nekim procjenama govorimo o investicijama teškim 4-5 milijardi dolara. Bit će zanimljivo pratiti kako će se sve to odvijati…

gb1

Nego, da se vratimo na PR stuntove: ovaj za The Grand Tour podsjeća na sličan nedavni stunt Sonyja za novi Ghostbusters film. Obzirom da je original pravi klasik, nije čudno ni da je ovaj novi izazvao veliku pozornost, no studiju to nije bilo dovoljno i londonski Waterloo napali su duhovi! Prizor koji se teško mogao zaobići…

gb2

gb3

Italija mladima daje 500 eura ‘džeparca za kulturu’

Kako približiti kulturu mladima? U Italiji je krenula inicijativa kroz koju će svi oni koji ove godine navrše 18 godina dobiti 500 eura, koje potom mogu potrošiti na knjige, kazališta, muzeje, koncerte… Naravno, neće dobiti novac u gotovini, već će prvo morati napraviti svoj digitalni identitet (nešto poput hrvatskog projekta e-Građani) te skinuti aplikaciju 18app (dostupna na http://www.18app.italia.it) i s njom kreirati svoj digitalni novčanik. U njoj će naći svojih 500 eura koje potom mogu trošiti kod ovlaštenih partnera projekta, a to su za početak ibs.it, Libraccio.it i Amazon.

Predviđa se da će mjeru moći iskoristiti preko pola milijuna mladih, koji će tako imati veću slobodu i autonomiju u odabiru kulturne ponude, a onima imigrantskih korijena pomoći i u integraciji u društvo. Barem je takva namjera inicijative, koju je premijer Renzi najavio još u studenom prošle godine, te se u međuvremenu susreo i s brojnim kritičarima, za koje je ova mjera pokušaj premijera da pridobije naklonost mladih za sebe i svoje političke ciljeve.

Renzi je ovu mjeru prvi put najavio prošle godine, nakon terorističkih napada u Parizu, rekavši “Oni uništavaju kipove, mi ih štitimo; oni spaljuju knjige, mi smo zemlja knjižnica; oni najavljuju teror, mi odgovaramo kulturom.”