Euroscola u Rijeci

Prisustvovao sam netom održanoj Euroscoli u Rijeci. To je redovni godišnji program Europskog parlamenta kroz koji učenici viših razreda srednjih škola iz država članica Europske unije na praktičan način uče o europskim pitanjiima. Kroz natjecanja se u svakoj zemlji dolazi do najboljih škola, koje potom odlaze u Strasbourg i tamo učenici na jedan dan postaju zastupnici u Europskom parlamentu, sudjelujući u simulaciji debata i glasaju o odlukama koje se tiču aktualnih pitanja, pritom komunicirajući na nekom od radnih jezika – engleskom, njemačkom ili francuskom. Na ovaj se način upoznaju i razmjenjuju iskustva kako srednjoškolci, tako i njihovi profesori, upoznaju rad parlamenta, te na koncu rade lijep izlet van matične zemlje. Trošak svega snosi Europski parlament. Već je više desetaka hrvatskih škola iskoristilo ovu priliku.

Što se tiče ovog natjecanja, radi se strukturirana rasprava, svaku školu predstavlja grupa učenika koja neke teme odabire sama, neke dobija od žirija, a potom brani svoj stav pred žirijem, koji uz to postavlja i neka pitanja. Sve se vrti oko aktualnih situacija, poput referenduma u Velikoj Britaniji, migranata, pa i svih pitanja na kojima rade hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.

Euroscola u Rijeci ugostila je 16 srednjih škola s područja Primorsko-goranske i Istarske županije (dvije škole su odustale u zadnji čas iz nekog razloga), a rezultati su bili tako dobri da je Europski parlament, Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj putovanjem u Strasbourg nagradio ne jednu, već pet škola.

Malo me iznenadilo da učenici nisu baš upoznati s imenima naših zastupnika u Europskom parlamentu, no možda je to i do naših medija koji ne prate previše te iste zastupnike? Poželjeli su jasniju i pristupačniju komunikaciju s mlađom generacijom, pogotovo putem društvenih mreža. Tu su mi malo dali za misliti: starije generacije su možda očekivale tko zna kakvo čudo nakon što uđemo u EU, odgovornošću političara mi mnoge šanse nismo na vrijeme iskoristili ili smo ih potpuno propustili, a pozitivni učinci nisu dovoljno naglašeni. No, mlade ne bi trebali olako izgubiti. Možda im neke vrijedne stvari, koje nam je donio ulazak u EU, ipak nisu predočene na odgovarajući način. Možda ipak s mladima treba više raditi i učiti ih kako funkcioniraju i domaće i europske institucije, te na koji način mogu ostvarivati svoja prava i mogućnosti, pored toga što bi ih valjalo i ekonomski i informatički opismeniti (često se govori o informatici, ali i ekonomska pismenost je jako, jako bitna, a malo se o njoj govori).

Užasno me smeta kada se u nekoj raspravi ide olako kritizirati mlade kao ovakve ili onakve: pa tko bi im trebao prenijeti neke vrijednosti i znanja, podučiti ih, uputiti… ako ne stariji, iskusniji? Kažu da na mladima svijet ostaje, onda valjda moramo pazit i kakvog im ga ostavimo i za kakav svijet ih pripremamo. Postoji li bolji način za to od upoznavanja sa svim mogućnostima koje im se nude i dobrom, starom promišljanju.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s